Preporuke za odrasle

images/knjiznica/knjiznica-07.jpg

Ne obazirući se na upozorenja vlasti na visok stupanj radijacije u njezinom rodnom mjestu u blizini Černobila, baba Dunja vraća se kući. Zajedno sa šačicom starih ljudi, ta bivša pomoćna medicinska sestra usred zone smrti gradi novi život. U zdencima ima vode, katkad dođe i struja, a voće i povrće svi uzgajaju sami. Ptice su u Černovu glasnije nego igdje drugdje, pauci pletu čudne mreže, a i mrtvi znaju navratiti na čaj. Smrtno bolesni Petrov ljulja se u mreži i čita ljubavne pjesme, bračni par Gavrilov igra šah, mljekarica Marja flertuje sa stogodišnjakom Sidorovim, a baba Dunja piše pisma svojoj kćeri Irini, kirurginji u njemačkoj vojsci, i unuci Lauri koju nikad nije vidjela. Ali onda se u selu pojave stranci, i nova se prijetnja nadvije nad malu zajednicu i njihov uvrnuti raj.

Priča je to o jednoj obitelji, o njezinoj tragediji, ali i priča o hrvatskom društvu u kojoj autorica ispisuje vrhunce svog literarnog stvaralaštva zalazeći pritom duboko u teme koje su obilježile njezin opus: ljubav i sva njezina lica, krhkost i snaga pojedinca, okrutnost društva koje ne slavi ljepotu različitosti, ali prije svega kako i koliko ćutimo jedni druge.

Kada nestanak slavne glumice uznemiri njezinu obitelj i prijatelje, urednika Crne kronike i istražitelja-amatera Ivu Remetina zamolit će njezini prijatelji da pokuša odgonetnuti što se s njom dogodilo. Osim te zamolbe, zamolit će ga i da o cijelom slučaju ne obavještava policiju. A kako to ne učiniti kad je Remetin svoje najveće istražiteljske uspjehe postigao upravo u suradnji s policijskim inspektorom Šoštarom? No ta dvojba neće dugo trajati jer će se na zagrebačkoj Trešnjevci zaredati niz otmica žena koje svojim izgledom podsjećaju na nestalu glumicu pa će se niz nesretnih okolnosti početi povezivati u spiralu događaja koji bi za otete žene mogli završiti kobno. Zahvaljujući informacijama koje dobiva od Šoštara i zaključcima koje izvlači iz svojega bogatog novinarskog iskustva Remetin će uspjeti pronaći nit koja spaja sve zločine no hoće li ostati vremena i da se otete žene spasi od sigurne smrti…?

Svitanja u Jeninu raskošna je saga o nekoliko generacija palestinske obitelji Abulheja. Prisiljeni napustiti svoje selo Ein Hod zbog novoosnovane države Izrael 1948. godine, obitelj Abulheja odlazi u izbjeglički kamp u Jeninu.

Roman prati život obitelji tijekom pola stoljeća nasilne povijesti. Između gubitka i straha, mržnje i boli, dok su njihovi platneni šatori zamijenjeni nešto čvršćim i trajnijim nastambama, obitelj živi u vječnoj nadi i iščekivanju povratka svojem domu.

Tijekom demoliranja stare kuće u Londonu radnik otkrije mali kostur, zakopan godinama. Za novinarku Kate Waters to je priča vrijedna pozornosti, pa odluči napisati novinski članak kojim ne daje odgovore, ali postavlja pitanje: tko je beba s gradilišta? Dok traži odgovore, otkrije vezu sa zločinom koji je uznemirio grad desetljećima prije, kada je novorođenče ukradeno iz rodilišta. Gubitak je potpuno slomio roditelje, a dijete nikad nije pronađeno.

Potraga za odgovorima, koja će spojiti tri žene, otkrit će puno više, no Kate će morati odlučiti što smije, a što ne smije podijeliti s javnošću.

Fredova pripada kasti Sluškinja i među rijetkim je ženama u Republici Gileadu, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, koje su još sposobne rađati. Prisiljena je biti Zapovjednikova ljubavnica i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja opet napučila. U ozračju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje svatko može biti doušnik, a neposluh se drakonski kažnjava, Fredova mora pronaći način kako da opstane; mora balansirati između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. No ona ima vlastiti cilj: preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli.

I u ovom romanu Margaret Atwood dokazuje zašto je stekla naziv „kraljice distopijskog romana”. Obuzet će vas sjajno zamišljena i vrsno ispripovijedana priča u kojoj do punog izražaja dolaze autoričina pronicavost, duhovitost i ubojita ironija.

Ova knjiga upoznaje nas s pojavama poricanja, ignoriranja i nijekanja činjenica, zavaravanja i obmanjivanja drugih i sebe te nas uči prepoznavati ta ponašanja.

Kvaliteta našeg života često ovisi o tome koliko smo spremni i sposobni suočiti se sa stvarnošću, ali i s vlastitim osobinama koje nam pomažu ili odmažu da se u njoj uspješno snalazimo i dobro osjećamo. Uvjereni smo da „glavu u pijesak guraju“ samo djeca kad se nečega boje, mladi kad nešto žele izbjeći te svi oni koji nerado razmišljaju o sebi i svijetu u kojem žive.

Allan Lundberg, jedan od stanovnika Borunde, brižno njeguje nekoliko zabluda. Prva je, a to je jasno valjda svima osim njemu, da u njemu čuči vrlo nadaren spisatelj. Toj svojoj zabludi želi poklonit jedno prozno djelo koje će se, ne zna siroti Lundberg, dotaknuti nekoliko drugih zabluda u koje vjeruje...

Ruska književnica Ljubov Fjodorova Dostojevskaja, kći Fjodora M. Dostojevskog i njezina „Emigrantica“ roman je o Ruskinji Ireni, koja živi u Rimu, o izgubljenoj ženskoj duši… Koja se lomi između svjetovnog života i posvećenosti Bogu.

  • 1
  • 2
Demo

Telefon: +385 1 2061 064 | Fax: +385 1 2059 222 | E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. | Radno vrijeme Pon-Pet 7:30-19, sub 8-12 (neparne)